Sarajevo, 26. septembar 2023. - Gameground.ba redakcija imala je privilegiju prisustvovati gaming konferenciji posvećenoj analizi tržišta videoigara u Bosni i Hercegovini. Ova značajna konferencija organizovana je u saradnji između Univerziteta Sarajevo School of Science and Technology (SSST) i njemačke kompanije GIZ, uz finansijsku podršku Evropske unije.
Glavni istraživač teme Analize tržišta videoigara bio je profesor doktor Belma Ramić-Brkić, vanredni profesor za dizajn i razvoj igara na SSST, dok je Bojan Mijatović, pomoćni stručnjak, također doprinio analizi.
Analiza tržišta obuhvatala je široki metodološki okvir gaming industrije, uključujući tehnološke, društvene, i ekonomske trendove, kao i globalna i regionalna kretanja. Također, istraživanje je pružilo uvid u razvojne studije, potrošačke navike igrača i pozitivne primjere uspješnih gaming inicijativa u BiH, među kojima se Gameground.ba portal ističe kao značajno dostignuće.

Konferencija je također istaknula potencijal E-sports događaja i turnira, a organizacije kao što su E-sports savez BiH i Loading Festival pokazale su se kao nositelji uspješnih gaming inicijativa, uključujući Biznis Gaming Ligu BiH koja se održava u Connect Areni.
Jedan od ključnih termina koji je privukao pažnju prisutnih je "gamifikacija", što označava integraciju mehanike videoigara u postojeće okruženje s ciljem privlačenja i motivacije korisnika da postignu određene ciljeve. Ovaj pristup sve više se koristi u oblastima kao što su edukacija, poslovno okruženje, marketing i zdravstvo.
Analiza također ukazuje na značajan rast AR i VR tehnologija, s predviđenom godišnjom stopom rasta od oko 18.5% od 2022. do 2026. godine. Očekuje se da će ove tehnologije obogatiti brojne igre novim iskustvima.
Što se tiče bosanskohercegovačkih kompanija, istraživanje je obuhvatilo 9 kompanija, 1 tim i 1 udruženje koje se bave razvojem video igara, uz 22 predstavnika freelancera. Većina ovih kompanija, čak 73%, registrovana je na tržištu manje od 5 godina.

Demografski podaci otkrivaju da gaming industrija u BiH zapošljava oko 150 ljudi, bez freelancera, pri čemu je većina muške populacije u dobi između 35 i 44 godine. Veći broj zaposlenih radi na projektima za kompanije kao što su Mad Head Games i Gate 21.
Na konferenciji su također istraživane edukativne igre i njihova primjena putem VR tehnologije, a prisutni su imali priliku isprobati iskustvo skoka sa Starog mosta, što ukazuje na potencijal za razvoj obrazovnih igara.
Igre se često plasiraju na popularne platforme poput PS Store-a, Game Pass-a, Androida, iOS-a, Steama i Epic Game servisa. Prema istraživanju, 64% igara se prodaje digitalno, dok 9% koristi usluge pretplate. Važno je napomenuti da 18% ispitanika navodi da njihove igre nisu komercijalne i često se razvijaju kao projekti inicijativa Evropske unije za obrazovne svrhe.
Unreal Engine i Unity su najčešće korišteni za razvoj igara, dok su in-house enginei i Roblox manje popularni među developerima.
Što se tiče mjesečne potrošnje na videoigre, većina učesnika (67%) troši do 20 KM, dok 18% troši između 20 i 50 KM, a 11% između 50 i 100 KM. Samo jedan učesnik izjavljuje da mjesečno troši između 100 i 200 KM, a nekoliko njih troši više od 200 KM.
E-sports turniri predstavljaju veliki potencijal za gaming zajednicu u BiH, pri čemu League of Legends (16%) i GTA V (14%) dominiraju među igračima. Također, postoji niz edukativnih centara u BiH koji pružaju kvalitetne obuke u oblasti razvoja videoigara.

Osim univerziteta kao što je Sarajevo School of Science and Technology (SSST), Bosna i Hercegovina također nudi niz edukativnih centara i radionica koji pružaju kvalitetne edukacije na kraći period u oblasti videoigara. Ovi centri igraju ključnu ulogu u obuci novih talenata i podršci rastućoj gaming industriji. Neki od tih centara uključuju:
Hub 387 radionica: Ovaj centar u Sarajevu pruža različite radionice i kurseve iz oblasti tehnologije, uključujući razvoj video igara.
ICBL centar u Banja Luci: Centar za informacione i komunikacione tehnologije u Banja Luci nudi obuke i programe vezane za IT sektor, uključujući edukaciju za razvoj igara.
IT Academy Sarajevo: Ova IT akademija nudi raznovrsne obuke i kurseve iz različitih IT disciplina, uključujući i programiranje igara.
Kliker IT Akademija: Fokusirana na razvoj softverskih i igračkih vještina, ova akademija pruža specijalizirane obuke za aspirirajuće game developere.
Razvojna agencija grada Prijedora (PREDA): Ova agencija podržava obuku i edukaciju u različitim sektorima, uključujući IT i razvoj video igara.
Smart Lab Sarajevo: Smart Lab je mjesto gdje se istražuju nove tehnologije i razvijaju projekti, uključujući i igre.
SPARK Mostar: Ovaj inovativni centar nudi podršku i edukaciju za mlade poduzetnike i developere, uključujući oblasti vezane za videoigre.

Sve ove edukativne institucije igraju značajnu ulogu u razvoju lokalnih talenata i stvaranju resursa koji će podržati daljnji rast gaming industrije u Bosni i Hercegovini. Ovi centri omogućavaju pristup obrazovanju i praksama koje su ključne za uspjeh u gaming sektoru.
Iako se gaming industrija u Bosni i Hercegovini tek počinje razvijati, postoji svijetla budućnost pred njom. Međutim, da bi se taj potencijal ispunio, potrebno je razmotriti niz zakonskih regulativa i podrške. Ključne karakteristike koje bi trebale biti u fokusu uključuju:
Poticajno okruženje: Stvaranje okoline koja potiče rast i razvoj gaming industrije kroz olakšane regulacije i podsticajne mjere.
Pristup tržištu: Omogućavanje boljeg pristupa domaćem i globalnom tržištu za lokalne gaming kompanije i developere.
Ljudski kapital: Investiranje u obrazovanje i obuku mladih talentiranih pojedinaca za razvoj videoigara.
Inovacijski ekosistem: Stvaranje poticajnog okruženja za inovacije i istraživanje, što će pomoći u stvaranju konkurentnih proizvoda i tehnologija.

Trenutno, Bosna i Hercegovina nema specifične pravne ili finansijske mehanizme za podršku razvoju i konkurentnosti videoigara. Dok određeni pravni i strateški dokumenti mogu djelimično pokriti potrebe ove industrije, jasna diferencijacija i prilagođavanje podrške gaming sektoru je nužna, uzimajući u obzir jedinstven potencijal i tehničke izazove s kojima se suočavaju kompanije koje se bave videoigrama.
Uzimajući u obzir značajan uspjeh industrije videoigara u susjednim zemljama, jasno je da postoji tržišni potencijal za razvoj gaming industrije u Bosni i Hercegovini. Ova industrija se još uvijek nalazi u svojoj najranijoj fazi razvoja, ali sa pravim podrškom i investicijama, može postati značajan igrač na globalnoj gaming sceni.
U istraživanju koje je obuhvatilo različite pravce akademskog obrazovanja u Bosni i Hercegovini, uključujući elektrotehniku, dizajn i umjetnost, matematiku i fiziku, kao i privatne univerzitete, istraživači su došli do zaključka da ova raznolikost omogućava studentima da steknu širok spektar vještina potrebnih za razvoj videoigara. Ova interdisciplinarna pristup omogućava studentima da prilagode svoje obrazovanje prema svojim interesima i karijernim ciljevima. Evo kako su ovi različiti fakulteti doprinijeli stvaranju adekvatnih mogućnosti za edukaciju u oblasti razvoja igara:
Elektrotehnički fakulteti (npr. Elektrotehnički fakultet Univerziteta u Sarajevu i drugi):
Pružaju osnovno razumijevanje elektronike i računarstva, što je ključno za razvoj hardverskih komponenti videoigara.
Studenti mogu naučiti programiranje, algoritme i računarsku grafiku, što su esencijalne vještine za razvoj igara.
Elektronski inženjering i računarstvo su osnova za razumevanje tehnoloških aspekata igara.
Fakulteti dizajna i umjetnosti (npr. Akademija likovnih umjetnosti Univerziteta u Sarajevu i drugi):
Pružaju kreativni pristup razvoju igara kroz razumevanje dizajna likova, sveta igre, animacije i umjetnosti.
Studenti mogu naučiti kako stvarati vizualno privlačne igre i razumjeti estetiku igara.
Fakulteti koji se fokusiraju na matematiku i fiziku (npr. Prirodno-matematički fakultet Univerziteta u Sarajevu i drugi):
Pružaju duboko razumevanje matematike i fizike, što je ključno za optimizaciju igračkog iskustva i fiziku igre.
Studenti mogu razviti matematičke modele i algoritme za igre.
Privatni univerziteti (npr. Fakultet kompjuterskih nauka Univerzitet Sarajevska škola za nauku i tehnologiju i drugi):
Često nude specijalizovane programe u oblasti razvoja igara, fokusirane na praktične veštine.
Ovi fakulteti često imaju fleksibilnije programe i omogućavaju studentima da se brže usmjere ka industriji razvoja igara.
Kombinacija ovih predmeta na različitim fakultetima pruža studentima široku osnovu znanja i vještina potrebnih za razvoj videoigara. Također, omogućava im da se specijalizuju u oblastima koje ih najviše interesuju, kao što su programiranje, dizajn, umjetnost ili fizika igara. Učesnici studije su izrazili mišljenje da Bosna i Hercegovina pruža adekvatne mogućnosti za edukaciju u oblasti razvoja igara, što ukazuje na pozitivan razvoj u industriji igara u ovoj zemlji.
U nastavku teksta slijedi lista alternativnih fakulteta koje možete pohađati:
Elektrotehnički fakulteti:
Elektrotehnički fakultet, Univerziteta u Sarajevu
Fakultet elektrotehnike, Univerzitet u Tuzli
Tehnološki fakultet, Univerziteta u Banjoj Luci
Računarstvo i informatika, Univerzitet u Banjoj Luci
Tehnički fakultet, Univerziteta u Bihaću
Elektrotehnički fakultet, Univerzitet u Istočnom Sarajevu
Fakultet informacionih tehnologija, Univerziteta "Džemal Bijedić"
Politehnički fakultet, Univerzitet u Zenici
Fakulteti dizajna i umjetnosti:
Akademija likovnih umjetnosti, Univerzitet u Sarajevu
Akademija umjetnosti, Univerzitet u Banjoj Luci
Fakulteti koji se fokusiraju na matematiku i fiziku:
Prirodno-matematički fakultet, Univerzitet u Sarajevu
Prirodno-matematički fakultet, Univerzitet u Banjoj Luci
Prirodno-matematički fakultet, Univerzitet u Tuzli
Privatni univerziteti:
Fakultet kompjuterskih nauka, Univerzitet Sarajevska škola za nauku i tehnologiju
Fakultet informacionih tehnologija, Univerzitet "Aperion" Banja Luka
Fakultet prirodnih i tehničkih nauka, Internacionalni univerzitet u Sarajevu
Fakultet za inžinjering i informacione studije, International Burch University
Uz angažman svih relevantnih aktera i stvaranje povoljnog okruženja za gaming industriju, postoji nada da će se gaming sektor u Bosni i Hercegovini pokrenuti sa mrtve tačke i postati značajan dio informacionih tehnologija u našoj zemlji.