Razvoj tehnologije omogućio nam je stvari o kojima smo mogli samo sanjati. Tehnologija je točak u mehanizmu koja pokreće svijet prema naprijed. Nove tehnologije mijenjaju navike i ponašanje pojedinaca, ali i samu strukturu društvene zajednice, kako na globalnoj tako i na lokalnoj razini. Naša komunikacijska essentia i existentia u ovom, kako ga Nicholas Negroponte naziva, tehnološkom dobu bitno je drugačija u odnosu na prethodna dva desetljeća, u kojima je primjena pionirskih novih tehnologija znatno uznapredovala. Ali, sada se postavlja pitanje da li je bosanskohercegovačko društvo spremno oduprijeti se i dočekati novi val igraćih konzola? Igraće konzole na ovim prostorima su se pojavile ne tako davno, i imaju dugu historiju razvoja. Igraća konzola je naziv za posebni računarski sistem koji je namijenjen isključivo za video igre. Prve konzole pojavile su se 1967. u SAD-u, obično kao strojevi koji su imali jednu igru ili kasnije manji broj igara preko silikonskih memorijskih čipova. Pravi bum konzole su doživjele 1972. pojavom igre Pong koju je na tržište izvela američka firma Atari, kao i prvu konzolu sa izmjenjivim silikonskim memorijskim kasetama kodnog naziva VCS 2600-1977 godine. Trenutno u ovoj industriji dominira Sony PlayStation 4 & 5, na drugom mjestu je Microsoft Xbox One, Series S 6 X konzola, dok je na trećem mjestu Nintendova porodica konzola GameCube, kao i Nintendo Swich. Također postoje i male prijenosne konzole koje su veličine dlana kao što su u  Nintendovoj porodici dlanovne igraće konzole, nekadašnji Game Boy, sadašnji 3DS, kao Sonyev PSP te PS Vita. 

S obzirom da igraće konzole izlaze na tržište u određenom vremenskom intervalu, razmak tog perioda ostavlja dovoljno prostora za vrhunsku grafiku,  i spremnost na novi val konzola. Bosanskohercegovačko društvo podložno je izazovu igraćih konzola, međutim da li smo finansijski spremni za uživanje u ovom poroku? I sami smo svjedoci da na tržištu možemo naći različite vrste igraćih konzola, koje sami sebi nismo u mogućnosti priuštiti, mnogi od nas različite vrste igara nisu u mogućnosti igrati na svjetskim konzola koje nam se svakodnevno nude na tržištu i privlače našu pažnju te ostajemo uskraćeni za ovaj vid uživanja. Jednostavno smo primorani da Priuštimo sebi različite vrste igranja na starim PC računarima, koje u usporedbi sa konzolama ne nude vrhunsku grafiku, te određene efekte. Mnogi od nas prilikom kupovine konzole posežu čak i za onom najjeftinijom jer ni sami nisu u mogućnosti sebi priuštiti najbolji i najefektniji vid zabave.

Nejednakosti u pristupu konzola  i njihovim sadržajima na tržištu u BiH dostigle su do sada neviđene razmjere. Očekuje se da će u narednim godinama, sa njihovim daljnim razvojem smanjenjem cijena, te nejednakosti biti manje. Također nas može i ohrabiti  porast broja korisnika u zemljama u razvoju, poput BiH, ali ne i ograničenja koja su na snazi.

Posebno što su ograničenja još veća u drugim zemljama, naročito onim u arapskom svijetu.No trendovi govore da se može očekivati porast broja korisnika igraćih konzola i smanjenjem njihovih ograničenja u pojedinim zemljama. To bi svakako doprinijelo smanjenju diskrepancije u igračkoj moći, odnosno potaklo bi demokratičnost ove vrste komunikacije.