Nakon što su ga HCL, Radiosarajevo, Respawn, te Klix portali kontaktirali, te pisali o njemu, na red je došao i GG portal, koji je konačno uspio kontaktirati sjajnog Bosanskog gaming developera Zlatana Salkanovića, koji je ovih dana jedan od najtraženijih ljudi u našoj državi, a i šire. Razlog tome je lansiranje njegove scifi Converter igre na Steam-u, koja je odjeknula poput bombe na balkanu, gdje smo povodom toga odlučili obavi kratki intervju sa njim.

 Nakon kratkog razgovora i predstavljanja našem Zlatanu gaming portal GG, Isti je s draga srca odlučio odgovoriti na naša pitanja koja mu je GG redakcija pripremila. Još jednom se zahvaljujemo Zlatanu Salkanoviću na izdovojenom vremenu, a mi se nadamo dragi gameri & gamerice da ćete uživati u istom.

Recite nam Zlatane koliko dugo ste u gaming industriji i šta za vas predstavlja ova branša ?

Game developmentom se bavim oko dvije ipo godine i iskustvo sam stekao radeći sa ostatkom tima na nedavno najavljenoj domaćoj igri „Bygone Dreams“. Moram priznati da sam u početku bio malo skeptičan da li da ulazim u tu branšu jer mi se činilo kao jako nezahvalan posao, ali vrlo brzo se rodila ljubav prema stvaranju funkcionalnih virtuelnih svjetova i game devlopment je postao profesionalni prioritet. Kada čovjek uđe malo dublje u stvaralački dio i vidi primjene ove industrije, trenutne ili eksperimentalne, postane jasno vrlo brzo da će ova branša postati ključna komponenta evolucije kompletne virtuelne kulture. Sve ide ka tome da se trenutne socijalne mreže i generalna online komunikacija prenesu u VR interaktivne ekosisteme i za tu tranziciju će game developeri biti ključna radna i idejna snaga.

Kako se zove vaš razvojni tim i koliko se teško bilo probiti na svjetsko tržište ?

Moj razvojni tim se sastoji od jedne osobe, mene. Ne vidim još potrebu za modelerima, animatorima, glumcima za glas i slično, jer se za sada koliko-toliko snalazim i sam u svim potrebnim ulogama. Igru sam kreirao u privatnosti tako da je počela sa nula marketinga i nešto što je samo iznenada banulo na Steam 6. aprila, ali počinje da se širi i uz malo sreće će i nastaviti.

Koji koraci su potrebni da jedna igra poput Converter naslova, bude dostupna na jednu svjetsku platformu kakav je danas steam ?

Steam je već neko vrijeme u misiji da timovima svih veličina omogući prihvatljiv ulaz u svijet komercijalnog game developmenta. Potrebno je da razvijete igru, kreirate developer/partner račun na Steamu i, nakon što vam igra prođe kontrolu funkcionalnosti koju obavljaju uposlenici Valve kompanije, za ulazni fee od 100$ stavite istu rame uz rame u ponudi sa igrama svih žanrova i produkcijskih nivoa. Ovaj pristup ima dobre i loše strane, ali generalno  je dobar jer developeri zbog pristupa platfofmi koji se plaća uglavnom teže kvaliteti koja će im isplatiti barem troškove developmenta, tako da je procentualno jako malo igara za koje biste rekli da su neigriva glupiranja nekih početnika.

Koliko dugo ste radili na igri Converter i da li ste imali neku finacijsku podršku sa strane ?

Prva verzija Convertera je izašla na Steam nakon nepunih 9 mjeseci. Ovo je za igru od osam sati pravljenu od strane jednog čovjeka prilično brzo, s tim da i dan danas postavljam redovne updateove tako da tehnički rad na igri još traje. Ne mijenjam joj tim nadogradnjama suštinu priče i mehanika, ali je stalno usavršavam s ciljem da evoluira u što bolje i naprednije iskustvo što većem broju igračkih profila. Projekat je u potpunosti finansiran sa moje strane, s tim da mi zaista nije trebalo mnogo novca.

Možete li nam reći nešto više o historiji Funkyzeit Gamesa i o tome  kako se ista developerska kuća razvijala ?

Funkyzeit Games trenutno postoji u obliku „neformalnog online entiteta“, što u prevodu znači da još nije zvaničan studio ali ima komercijalni proizvod u ponudi i titulu developera i izdavača. Studio naravno planiram ozvaničiti u skorijoj budućnosti. Naziv Funkyzeit Games je dobio jer me online nick „funkyzeit“ prati više od decenije.

S obzirom da je Converter naslov za kratko vrijeme postao izuzetno popularan, možete li nam reći podatak koliko je igrača do sada zaigralo vašu igru, jeste li zadovoljni odzivom gaming recipijenta ?

Converter se odnedavno može pohvaliti kao bh. igra koja ima igrače na svakom kontinentu, i s obzirom da je trenutno Balkan najviše i svjestan postojanja igre prilično sam zadovoljan. Redovno pratim gameplay videe i streamove moje igrei smatram ih odličnim feedbackom prema kojem krojim nadogradnje. Uz nekoliko dodataka koji će igru učiniti pogodnom za sve tipove igrača, Converter će nadam se biti jedan od nadaleko poznatih domaćih proizvoda.

U igri Converter jedan od glavnih fokusa je i na BOSA-e (Bosnian Space Agency), od kuda ste crpili inspiraciju za taj naziv ?

Kada sam odlučio da Converter postane igra, htio sam da bude očigledan bosanski prizvod sa bosanskim fazonima i bosanskom simbolikom. BSA je bilo nepraktično za izgovarati a agencije u našoj državi teže tome da im nazivi predstavljaju smislene i lako izgovorljive akronime, tako sam odabrao BOSA kao skraćenicu koja se uklapa u taj stil.

Da li Converter naslov u budućnosti možemo očekivati na konzolama aktuelnih i novih generacija (PS4, PS5, Xbox One, Xbox Series X/S) ?

Težit ću ka tome, ako PC verzija ostavi dobar utisak i stvori uslove za izlazak na konzole mogu se očekivati i verzije za PS4, PS5 i Xbox.

Koji su vaši planovi za budućnosti, da li radite na još nekom projektu ?

Trenutni plan je usavršiti Converter još malo, ali imam i neke druge ideje koje polako pripremam. Rano je govoriti detaljno o njima jer su još u fazi planiranja, ali ono što je sigurno je da će takođe biti očigledni bosanski proizvodi sa našom tematikom. Volio bih da budem među začetnicima kreativne raznolikosti u BiH i da, uz još ovakvih projekta i malo sreće, probijemo led i pokažemo svijetu da nismo sposobni samo za ratne žalopojke, već da možemo vladati i ostalim žanrovima industrije zabave.

Koliko je važno da BIH kao država posjeduje neki gaming kamp, u kojoj bi mladi ljudi mogli učiti nove vještine iz gaming kulture poput: gaming novinarstva, gaming dizajna, gaming developmenta, koliko je to zapravo moguće izvesti u zemlji poput naše ?

Naše društvo na gaming scenu gleda sa podsmjehom i smatra je hobijem za socijalno neprilagođene luzere. Sudeći po porukama i e-mailovima koje sam dobio, u BiH ima jako puno mladih ljudi zainteresovanih za game development, recenziranje i e-sports, ali u državi u kojoj je biti „uhljeb“ najveći cilj roditelji neće djecu slati u gaming kampove osim ako na letku tog kampa ne bude boldirano obećanje da će mali bolje proći od poslušnog stranačkog poltrona iz susjednog haustora kojem se smiješi solidno plaćeno više decenijsko okretanje na stolici na izmišljenoj radnoj poziciji. Ovo ne znači da su kampovi nemogući i neizvodivi, ali bi za pionire organizovanja tih kampova barem nekoliko godina bili Sizifov posao, dok ne bi postali isplativi i popularni, a na to je u ovakvoj ekonomskoj situaciji vrlo malo investitora spremno.

Imate li dodati nešto za kraj ?

Ponovio bih završne riječi koja sam napisao za Respawn.ba, jer želim da se urežu u glave svim ljudima koje okolina sabotira iz predrasuda prema game developmentu: „Kada vam god neko kaže da “to kod nas ne može”, ili vas generalno pokušava uvući u svoj krug beskonačne prokastrinacije i obeshrabriti u vašim ciljevima i hobijima, sjetite se da je jedan teretana-batica za dvije ipo godine naučio da napravi full 3D igru u jednom od najnaprednijih game enginea na svijetu.“